Obrazovanje

Kako prevazići psihičke probleme koji mogu da nastanu kao posledica studiranja

06.10.2020.
5 min

Bilo da ste na početnim godinama studija, ili već pred završetak, velika je verovatnoća da ste se susreli sa nekim od psihičkih problema izazvanih studiranjem. U ovom tekstu ukazujemo vam na najčešće psihičke probleme koji mogu da se jave kao posledica studiranja, kao i načine da se izborite sa njima.

Stres

Foto: NajStudent (AdobeStock)

#1 Stres i anksioznost

Stres je najzastupljeniji nusproizvod studiranja i jedan od najopasnijih činilaca koji dugoročno utiču na poremećaje zdravlja kod mladih. Stres podrazumeva osećaj zarobljenosti i preplavljenosti problemima sa kojima se suočavamo. Kada je vezan za fakultet, može da se javi kao posledica napornih predavanja i vežbi, brojnih obaveza, brige zbog nekog ispita, celodnevnih učenja, nespavanja, straha od profesora, pritisaka zbog nedostatka vremena, vrtenjem svih mogućih scenarija nečega što te čeka u ispitnom roku, jurenja za uslovom za narednu godinu, uslovom za budžet i sl. Ako te zanima kako da prepoznaš stres, pročitaj ovaj članak.

Sa druge strane, anksioznost predstavlja prirodni odgovor tela na stres i podrazumeva osećaj strepnje zbog nečega što treba da se desi.

Kako da se izboriš sa stresom i anksioznošću:

  1. Ako imaš naporne vežbe i predavanja, izdvoj malo vremena, makar i pola sata, za nešto u čemu uživaš i što te ispunjava i što će ti napuniti baterije pre ili posle ovakvog dana.
  2. Ukoliko se iz bilo kog razloga brineš oko nekog ispita ili ne spavaš zbog fakulteta, treba da znaš da nijedan ispit nije vredan toga da se razboliš. Ne kaže se džabe “život je jedan, rokova je šest”. Razmisli o svojim prioritetima i zapitaj se kako da sledeći put izbegneš ovakve situacije.
  3. Ako primetiš posledice stresa zbog celodnevnih učenja, vreme je da preispitaš efikasnost svog učenja i da bolje organizuješ vreme koje imaš na raspolaganju. Često se dešava da “učimo” po ceo dan, a da od toga zapravo imamo samo par efektivnih sati u okviru kojih naučimo većinu gradiva toga dana. Problem ti može rešiti i isključivanje telefona ili brisanje aplikacija društvenih mreža u periodima kada treba intenzivno da učiš.
  4. Ako je stres izazvan činjenicom da sve ostavljaš za zadnji čas, pozabavi se organizacijom svog vremena i kreni da učiš mnogo ranije nego što je potrebno, kako bi bio siguran da ćeš do početka kolokvijuma ili ispitnog roka već sve imati spremljeno.
  5. Ukoliko u glavi vrtiš sve moguće scenarije i ishode nekog događaja u ispitnom roku, zastani i udahni duboko. Nemoj da gubiš vreme na ovakva razmišljanja, već se fokusiraj na učenje, i odvoj sebi i više vremena nego što misliš da će ti biti dovoljno da spremiš ispit.
  6. Ukoliko imaš profesora koji je strah i trepet na nekom predmetu, treba da znaš da su svi profesori ljudi, i da neki od njih ne umeju najbolje da se nose sa svojim privatnim problemima i frustracijama na poslu. Mali trik: Ako te bojazan od nekog zastrašujućeg profesora parališe i prouzrokuje ti veliki stres, zamisli tu osobu u nekoj situaciji koja bi ti izazvala sažaljenje. Ovo će ti olakšati da datog profesora ne gledaš kao babarogu već kao nekoga kod koga možeš da položiš ispit kada ga dobro spremiš.

#2 Poremećaji ishrane

Nije retkost da studentski život posledično izazove promene u telesnoj težini. Bilo da je vaš odgovor na stres i obaveze manjak obroka ili neprekidno jedenje, lako vam se može desiti da dobijete neki poremećaj ishrane. Najčešći poremećaji ishrane direktno vezani za studiranje jesu emocijalno jedenje i prejedanja. Ma koliko naivno nekome možda delovali, ovo su ozbiljni zdravstveni problemi i potrebno ih je izbeći po svaku cenu. Kako? Tako što ćeš se truditi da tvoja reakcija na ispit, na učenje, na nespavanje ili na brigu i stres ne bude otvaranje frižidera ili konzumacija šećera “na kutlaču”, već svest o onome što osećaš i proživljavaš, kao i razumevanje da hrana nije dobra uteha ili odgovor na tvoje probleme.

#3 Depresija

Ukoliko se na vreme ne izboriš sa nekim od prethodno navedenih poremećaja, možeš da zapadneš u depresiju. Ako uhvatiš sebe sa simptomima ovog psihičkog poremećaja, neophodno je da što pre shvatiš da ti je potrebna pomoć. Većina ljudi ne može samostalno da se izbori sa depresijom i može da se nađe u stanju iz koga mesecima ili godinama ne izlazi, i koje utiče na njihov celokupan život. Zbog toga, što pre razgovaraj sa nekim prijateljem, članom porodice ili stručnim licem i pronađi način da ozdraviš od ove bolesti.

Piši nam u komentarima trikove koji su tebi pomogli da prevaziđeš neki od pomenutih poremećaja za vreme studiranja.

Kopiraj link

Hristina Pajić

Hristina studira informacione sisteme na Fakultetu organizacionih nauka. Radi kao freelance Wordpress developer, a u slobodno vreme fotografiše i putuje.

Slični tekstovi

Pročitajte ovih 8 saveta i više nikada nećete imati frku pred ispit
25.11.2016.
4 min

Pročitajte ovih 8 saveta i više nikada nećete imati frku pred ispit

Obrazovanje
Kako ispravno konkurisati za stipendiju?
16.10.2007.
3 min

Kako ispravno konkurisati za stipendiju?

Obrazovanje
Kako napisati predlog projekta - drugi deo
30.06.2010.
5 min

Kako napisati predlog projekta - drugi deo

Obrazovanje