U pauzi od učenja

Koliko si na mreži: Mladi svaki dan na Instagramu više od 3 sata

26.10.2021.
11 min

Više od 80% mladih u Srbiji koristi Instagram na kojem provedu svakodnevno više od 3 sata, pokazalo je istraživanje „Stavovi mladih u Republici Srbiji o uticaju i značaju društvenih mreža“, u organizaciji Centra za kreiranje politika i strategija (CKPS).

Koliko si na mreži: Mladi svaki dan na Instagramu više od 3 sata

Foto: Startuj.infostud.com (Shutterstock)

Ovo istraživanje sprovedeno je na uzorku od 700 mladih, koje je za cilj imalo da se sazna, kroz set pitanja, koje društvene mreže mladi danas najviše koriste, koliko vremena provode na njima i da li utiču na njihovo samopouzdanje.

Sve je popularniji i TikTok

Naime, na pitanje koje društvene mreže najčešće koriste, najviše mladih je odgovorilo je da je to Instagram. Drugo mesto zauzima Whatsapp (66,1%), aplikacija namenjena samo za komunikaciju, a treće mesto Youtube (62,4%) aplikacija namenjena za slušanje muzike i gledanje video snimaka, i na kraju Fejsbuk, koji u Srbiji koristi skoro 50% mladih. Takođe 6,6% ispitanika je navelo da često koristi TikTok. 

Ispitanici su mogli da navedu najviše tri mreže koje najčešće koriste i na osnovu toga, kada se svi procenti uzmu u obzir, dobijeni su rezultati za svaku mrežu pojedinačno (odnosno od 0 do 100% za svaku mrežu, u programu za obradu podataka SPSS).

Nije tajna da se dizajneri algoritma na društvenim mrežama utrkuju da svoje korisnike što više animiraju kako bi ih dodatno zadržali. Tako u poslednjih godinu dana uviđamo da je Instagram uveo novine, kao što su MGTV, REELS, prodavnica itd. Pored toga stručnjaci ističu da na novijim generacijama telefona postoje male lampice na ekranu koje namerno zasvetle kako bi nas podsetile da imamo notifikaciju i naterale da upalimo telefon i otvorimo neku od društvenih mreža. 

Kada je u pitanju mlada populacija u Srbiji, prema istraživanju CKPS-a oko 40% korisnika društvenih mreža na njima provodi između jednog i tri sata, dok skoro 50% njih provodi više od 3 sata ili čak i ne broji. 

Ovo su izuzetno poražavajuće informacije kada su mladi u pitanju, jer vidimo da pod uticaj društvenih mreža pada skoro 90% korisnika koji na njima provode svakodnevno između sat vremena i 3 sata ili više. 

Kada su u pitanju barijere koje postoje na društvenim mrežama i koje služe kao podsetnici o provedenom vremenu na njima, mladi nisu toliko zainteresovani za njih i oko 60% njih ih uopšte i ne koristi, dok skoro 10% i ne zna da takva vrsta samoograničenja ipak postoji na mrežama.

Psiholog Natalija Bošković nam ukazuje na sledeće probleme, kada je u pitanju prekomerno provedeno vreme na društvenim mrežama: 

- Ono što može da uzrokuje problem jeste sam način provođenja vremena na društvenim mrežama. Mladi, ali i svi korisnici mreža generalno, najčešće svoje vreme provode na nekvalitetan način tako što usmeravaju svu svoju pažnju na tuđe sadržaje poredeći sopstvene sa životima drugih i to može da napravi problem. Ukoliko se mreže koriste na neadekvatan način, poređenje sa drugima može da dovede do pojave anksioznosti, depresivnog raspoloženja, razdražljivosti...itd. Sve to osobu može dodatno zadržati u krugu negativnih osećanja. Ljudi praktično sami sebe ubacuju u začarani krug negativnih osećanja koja čak nemaju ni uporište u realnosti jer, sve te slike i predstave koje se vide - nisu realne! Društvene mreže same po sebi nisu problematične ali njihovo korišćenje, naročito neravnomerno, jeste - kaže za Startuj.infostud.com Bošković. 

Ležu i bude se sa telefonom

Pored toga iznenađujuća informacija je bila u vezi sa pitanjem o tome da li se mladi „uspavljuju“ ili „bude“ sa društvenim mrežama, odnosno pitanje „Da li proveravate informacije na društvenim mrežama čim ustanete? I da li proveravate informacije na društvenim mrežama pre nego što zaspite?“ odgovor mladih je bio potvrdan na oba pitanja. 

Skoro 60% mladih se budi uz društvene mreže, dok se 90% njih uspavljuje uz njih. Vreme koje provode pred spavanje je do sat vremena (35%), između sat i tri sata (oko 20%), a njih 33% i ne broji sate koliko provode na mrežama pred spavanje. Takođe, skoro 50% mladih se izjasnilo i smatra sebe „osobom koja često koristi društvene mreže“ što nam ukazuje i na jednu dozu zavisnosti od njih.

Prema rečima psihologa Natalije Bošković prekomerno provođenje vremena na društvenim mrežama pre spavanja može da poremeti san kao i neke od funkcija organizma na dnevnom nivou. 

- Čitajući statistike možemo videti koliki je procenat mladih koji se „uspavljuju“ uz društvene mreže što je od naročito negativnog značaja po zdravlje, a čini se da upravo ti podaci možda mogu da nam ukažu na značaj osvešćivanja ovog problema, pa i osmišljavanja nekih preventivnih programa ukoliko se ukaže prilika za to - dodaje Bošković.

Ovim istraživanjem obuhvaćeno je i pitanje samopouzdanja kod mladih. Polovina ispitanika smatra da društvene mreže loše utiču na samopouzdanje kod ljudi jer se grade iluzije o tuđim životima i nerealne slike o njima. Takođe oko 80% mladih smatra ili delimično misli da društvene mreže utiču na povećanje anksioznosti.

Uticaj na emocije

Doc. dr Mina Šoljaga, predavač na departmanu za psihologiju, sa Fakulteta za medije i komunikacije ukazuje upravo na dublji problem, odnosno kako to društvene mreže utiču loše na samopouzdanje i kako se kod mladih to reflektuje: 

- Svima je već dobro poznato da sveprisutnost savremenih tehnologija i te kako olakšava naš život u pogledu mogućnosti informisanja, obrazovanja, komunikacije...Sve ove pogodnosti su posebno imale svoj značaj u vreme epidemije, posebno u početku epidemije kada smo bili suočeni sa brojnim preporukama da se fizički distanciramo, da promenimo ustaljeni način života kojim smo prirodno zadovoljavali sve potrebe koje proizilaze iz naše socijalne prirode. Da li će savremene tehnologije ostati naš dobar sluga umesto da pređu u zlog gospodara zavisi od mnogih faktora, kao što su na primer naša sposobnost da selektujemo podatke i o njima kritički razmišljamo ili naša sposobnost da virtualni svet i dešavanja u njemu razlikujemo od relanosti kao takve – navodi dr Šoljaga za sajt Startuj.infostud.com. 

Naša sagovornica kaže da prekomerno korišćenje društvenih mreža može da ima negativne posledice po mlade i da nije samo kvantitet vremena taj koji ih uslovljava već i način kako se to vreme koristi. 

- Većina ljudi na društvenim mrežama prezentuje svoj idealni, željeni self i mladi su na mrežama (instagramu) izloženi virtualnoj realnosti koja ne odgovara realnosti kao takvoj. Često se dešava da prethodno pomenuto kod mladih koji su u periodu izgrađivanja identiteta, izgrađivanja partnerskih odnosa i slično, utiče negativno na njihovu sliku o sebi, samopoštovanje, samopouzdanje. Ali, takođe utiče i na izgradnju različitih mitova - na primer o partnerskim odnosima, što se može negativno reflektovati na njihove realne interpersonalne odnose. Istraživanja su pokazala da korišćenje elektronskih uređaja pred spavanje utiče negativno na somatsko i psihičko zdravlje. Kroz kompromitovanje kvaliteta sna, upotreba ovih uređaja pred spavanje indirektno doprinosi javljanju depresivnih i anksioznih simptoma kod mladih. Pokazano je takođe da značajno doprinosi javljanju drugih poremećaja poput gojaznosti, poremećaja spavanja, oftalmološkim poremećaja, agresivnog ponašanja. U svetlu prethodnih nalaza istraživanja, podatak da preko 90% mladih zaspiva i budi se uz društvene mreže deluje zabrinjavajuće. Izuzetno je važno raditi na kontinuiranom osvešćivanju mladih o svim posledicama do kojih prekomerna izloženost sadržajima na internetu može da dovede.- smatra dr Mina Šoljaga.

Koga pratiš?

Kada je u pitanju sadržaj koji mladi najviše prate, detaljno istraživanje o toj temi nije još uvek sprovedeno u Srbiji. Međutim na osnovu popularnosti određenih ljudi i stranica možemo zaključiti da mladi najviše prate stranice zabavnog karaktera ili poznate ličnosti na instagramu i fejsbuku. 

Prema marketinškoj platformi koja okuplja influensere širom sveta, StarNgage najpopularniji stranice u 2021. godinu su: Sad znam, Mudrolije sa Twittera, Transformacije, Nije valjda, Istorijat, Inteligencija, Horoskopske mudrolije, Fitness outlook itd. Ipak, omladina u Srbiji najviše voli da prati poznate ličnosti, a to su: Seka Aleksić, Teodora Džehverović, Diana Morić, Stanija Dobrojević, Anastasija Ražnatović, Maja Berović, Ceca Ražnatović, Dragana Mirković, Andrija Milošević, Marija Šerifović i Sandra Afrika, Nataša Bekvalac. Svi oni imaju više od 800.000 pratilaca. Milion pratilaca broje Stanija, Anastasija Ražnatović, Maja Berović i Ceca Ražnatović, dok Seka, Diana Morić i Teodora imaju preko milion.

Ono što možemo da zaključimo iz navedene liste jeste da mladi dosta prate kako poznate ličnosti tako i  humorističke i edukativne stranice, međutim najviše prate poznate ličnosti. Nije ni čudo što dosta vremena provode na svojim instagram profilima, jer instagram algoritam je i kreiran tako da što duže animira svoje korisnike i zadrži ih budnim pokraj plavih ekrana. 

Dakle ključno pitanje je da li mladi danas upravljaju svojim vremenom na mrežama ili ipak to mreže čine za nas? Prema iznetim argumentima i podacima čini se da smo mi ti koji padaju pod uticaj Silicijumske doline i eksperata koji se trude da nas što više animiraju putem sadržaja koji nam se sviđa ali koji nam se prema određenom principu plasira. Tačnije ne biramo mi u kom ćemo trenutku koji sadržaj da pratimo, već algoritam to čini za nas. Istina je da mi biramo stranice koje ćemo pratiti, ali ono na šta ne utičemo jeste u kom ćemo trenutku videti njihov sadržaj na početnom ekranu svojih društvenih mreža. 

Čini se da su toliko umrežene u naše živote, da dnevnu komunikaciju bez njih ne možemo ni zamisliti. Ipak, treba skrenuti pažnju na nedavni događaj kada su popularne mreže (facebook, whatsapp, instagram, messenger) stale, da li je zaista bilo toliko teško tih šest sati i da li stvarno niko nije uspeo da nađe alternativu mrežama?

Na pitanje da li su mladi postali zavisnici od društvenih mreža i da li postoji način da se odviknu od preteranog korišćenja, psiholog Natalija Bošković poručuje da nije u redu dati odgovor koji se odnosi na sve i koji generalizuje, ali da nema dileme da je prekomerno korišćenje društvenih mreža u porastu. 

- Mladi naročito nemaju nikakvu kontrolu nad sobom po pitanju korišćenja istih a od najranijih doba imaju pristup mobilnim uređajima, internetu pa onda shodno tome i društvenim mrežama kako okolnosti nalažu. Čini mi se da je problematika mnogo „dublja“ nego što se čini jer, kao što i sami znamo deca uče iz primera, a odrasli, kako vreme protiče, sve više postaju robovi tehnologije pa je teško sopstvenim primerom detetu pokazati šta je ispravno. Naravno da postoje načini za odvikavanje, ali potrebna je jaka volja i svest o dobrim i lošim stranama korišćenja društvenih mreža. Proces prevazilaženja ovog problema, ukoliko zahteva stručnu pomoć, može se uspešno izvesti u psihoterapijskom radu - zaključuje Bošković.

Društvene mreže imaju naravno i pozitivne aspekte, ali je pitanje kontrole našeg vremena provedenog na njima. Da li ćemo sami sebe ograničiti i osvestiti da je potrebno da se malo isključimo iz virtuelnog sveta i provodimo više sati na nekim drugim mestima ili nam je ipak udobnije da samo sedimo i skrolujemo početni ekran, na nama je da odaberemo. Postavlja se pitanje da li ćemo ograničiti svoje vreme na mrežama zarad realnosti ili ćemo ostati zarobljeni u komfornosti zanimljivog virtuelnog sadržaja?

 

Kopiraj link

Natalija Paunović

Natalija Paunović student Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Želi da doprinosi društvu svojim radom i uživa u sticanju novih znanja i veština.

Slični tekstovi

Kako da nađem dečka?
08.06.2018.
2 min

Kako da nađem dečka?

U pauzi od učenja
Mudra priča o sreći i prijateljstvu: kako treba da pamtimo dobro a kako zlo
08.02.2016.
1 min

Mudra priča o sreći i prijateljstvu: kako treba da pamtimo dobro a kako zlo

U pauzi od učenja
10 fatalnih grešaka u razmišljanju
18.05.2012.
10 min

10 fatalnih grešaka u razmišljanju

U pauzi od učenja